Arheologinja Lea Čataj: Na Sipčini su Rimljani živjeli luksuzno – imali su zidane kuće sa podnim grijanjem i oslikanim zidovima

Prošlu je subotu ponovno oživjela Sipčina – arheološko nalazište u naselju Okešinec. Održan je 3. Antički dan na Sipčini u organizaciji udruge Prijatelji baštine i brojnih suradnika kao što su Hrvatski restauratorski zavod, Institut za arheologiju, Red Čuvara grada Zagreba, studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Muzej Ivanić-Grada te lokalne udruge. Predsjednica Prijatelja baštine Laura Šejić:

Možemo izdvojiti predavanje o rimskoj medicini, radionice o rimskoj hrani i piću koju vodi Ivana Ožanić Roguljić iz Instituta za arheologiju u Zagrebu, radionice izrade rimskog mozaika koje vodi Muzej Ivanić- Grada te radionice izrade rimskih svjetiljki koje vodi Klub studenta arheologije. Svake godine imamo sve više posjetitelja i nadamo se da će se ovo kao događaj ustaliti u stalnu ponudu kako bi lokalna zajednica sve više mogla znati o rimskom lokalitetu koji imaju na svom području.

Za gastronomsku ponudu pobrinuli su se Pivski mudraci i udruga Moslavački kotlić, izložbu radova su pripremili učenici Osnovne škole Milke Trnine, a Amatersko kazalište Josip Badalić i Društvo “Naša djeca” Vladimir Nazor Križ su zajednički pripremili program o kojem govori Ivana Posavec Krivec:

Pokušali smo složiti rimsku vilu i djecu kroz storytelling naučiti nešto o Sipčini na autentičnom lokalitetu. Željeli bismo ih naučiti što su nekada Rimljani jeli, čime su se bavili, kako su provodili slobodno vrijeme. Imamo radionicu keramike, ali s obzirom na to da smo mi ekološki orijentirane udruge, to radimo od recikliranog papira. Pripremili smo jedan štand sa našim proizvodima pa tako ovdje imate sol za kupanje, sapunčiće koje su djeca sama radila, ali i eliksir rimskih života – domaći sok od bazge.

Podsjetimo, u razdoblju od 1. do 4. stoljeća poslije Krista, na lokalitetu Sipčina nalazio se ruralni gospodarsko-ladanjski kompleks – villa rustica, tipičan za rimska seoska područja.

Iako je ovaj lokalitet poznat stručnoj javnosti gotovo 50 godina, arheološka istraživanja nešto većeg obima započeo je 2012. g. Odjel za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, a uz financijsku pomoć Općine Križ, Zagrebačke županije i Ministarstva kulture.

Tamo je od samih početaka bila i arheologinja Lea Čataj – voditeljica arheoloških istraživanja na Sipčini iz Hrvatskog restauratorskog zavoda:

Najzanimljivije je što smo ove godine pronašli je jedan stariji horizont za kojeg smo znali da postoji i povremeno bismo naišli na neke njegove tragove, a sad smo naišli na cijelu srušenu drvenu građevinu sa ostacima zidova koji su bili premazani glinom. Rimljani su ovdje živjeli na luksuzan način. Imali su zidane kuće sa podnim grijanjem, podove s mozaicima, oslikane zidove…

Pred arheolozima je još jedan tjedan istraživanja, a krajem godine počinju konzervatorski radovi na ostacima zidanih objekata koji će se nastaviti i u idućoj godini. Antički dan na Sipčini financiran je sredstvima Općine Križ.