U Ivanić-Gradu ovog vikenda 12. stručni skup bračnih i obiteljskih savjetovatelja: „Od ruševina do smisla: Trauma, otpornost i posttraumatski rast u teoriji i praksi”

Ovog se vikenda u Ivanić-Gradu održava 12. stručni skup bračnih i obiteljskih savjetovatelja: „Od ruševina do smisla: Trauma, otpornost i posttraumatski rast u teoriji i praksi” u organizaciji Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja, te u suradnji s Odborom za bračna i obiteljska savjetovališta pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i Sisačkom biskupijom.

Skup je okupio osamdesetak sudionika, a svečanom otvorenju su nazočili brojni visoki uzvanici među kojima i državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Željka Josić, zamjenik gradonačelnika Grada Ivanić-Grada Tomislav Cuvaj, vršitelj dužnosti ravnatelja Hrvatskog Caritasa velečasni Ilija Dogan, požeški biskup monsinjor Ivo Martinović i voditelj ureda za obitelj Hrvatske biskupske konferencije Petar Krešimir Hodžić.

Ispred organizatora, prisutne je uvodno pozdravio predsjednik Hrvatskog društva bračnih i obiteljskih savjetovatelja Josip Bošnjaković. Naglasio je kako će predavanja biti posvećena traumi, razvoju otpornosti i posttraumatskom rastu, a skup će ujedno i pružiti dodatno stručno usavršavanje, te razmjenu znanja i iskustava u radu s pojedincima, bračnim parovima i obiteljima koji se suočavaju s različitim životnim krizama i traumatskim iskustvima:

Odabrali smo temu od ruševina do smisla zbog svega što je Sisačka biskupija prolazila u zadnjih šest godina od potresa, stoga će i predavači govoriti o smislu i otpornosti iz psihološke, teološke, duhovne, terapeutske i supervizorske perspektive. Rekao bih iz kršćanske perspektive da treba ići drugima ususret, a i iz stručne perspektive jer sam i sam psiholog mogu potvrditi da pomaganje drugima i nas same čini sretnima.

 

Na svečanom otvorenju su ujedno bili predstavljeni rezultati projekta “Pružanje pastoralne potpore osobama stradalima u potresu” od siječnja 2021. do rujna ove godine, kojem je najveći doprinos dala psihoterapeutkinja i specijalistica za pastoral kriznih situacija Maja Jakšić. U projekt su bile uključene 202 obitelji, a većinu njih je Maja posjećivala u njihovim domovima. Ujedno je održala 224 predavanja i radionice koje je posjetilo više od 7000 ljudi, a ostvarila je i suradnju s oko 100 vanjskih suradnika. Uz njihovu je pomoć organizirala prikupila otprilike 55.000 eura, a pomoć je same novčane uplate, stipendije, kupnju građevinskog materijala, namještaja, kućanskih aparata, nabavu odjeće i plaćanje terapija za osobe s invaliditetom. S obzirom na to da je tijekom trajanja projekta Maja Jakšić pružala psihološku pomoć brojnim ljudima koji su se suočili s traumom, osvrnula se i na temu ovogodišnjeg skupa:

Nismo htjeli staviti naglasak na traumu, već smo puno veći naglasak htjeli staviti na smisao, otpornost i posttraumatski rast. Kad ljudi dožive teška iskustva, naravno da ih to slomi i razvijaju određeni PTSP, ali ono o čemu se manje priča, a trebalo bi puno više je da ti ljudi razvijaju i otpornost i posttraumatski rast. To znači da nakon teških iskustava možda i bolje poslože prioritete u svom životu, više vrednuju život, svaki novi dan i dobre ljude kojima su okruženi. I ono najvažnije je što shvate da su otporniji, žilaviji, sposobni i snažniji nego što su to ikad mogli i zamisliti.

Svi radovi koji će biti predstavljeni ovog vikenda u Ivanić-Gradu objavljeni su u Zbroniku radova djelatnika i suradnika Bračnih i obiteljskih savjetovališta pri nad/biskupijama u Republici Hrvatskoj. Zbornik obuhvaća šezdesetak radova nastalih u razdoblju od 2021. do 2025. godine, a svaku godinu obilježila je određena tema poput “Humor i otpornost” kao podrška mentalnom zdravlju” i “Razumijevanje i rješavanje sukoba u obitelji.”

Kako smo doznali od ivanićkog župnika Branka Koretića, zainteresirani će zbornik od ove nedjelje moći kupiti u župnom uredu po cijeni od 10 eura:

Jako je važno da ljudi u zajednici čuju da se puno radi na tom području. Uviđamo da je sve veća i potreba za psihoterapijom, ali isto tako i dušobrižničkom skrbi u obiteljima, ali i u zajednicama, kako župnim, tako i gradskim. Radovi u zborniku nisu pisani stručnom terminologijom, i vrijedilo bi ih pročitati kako bismo bolje razumjeli ljude koji možda žive do nas s nekim teškoćama.