30 GODINA OD POVRATKA DABRA U ŽUTICU

Jučer je na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu održana međunarodna konferencija pod nazivom „Euroazijski dabar u dunavskom području“. Ovim je skupom svečano obilježena i velika obljetnica – punih 30 godina od povratka dabra u Hrvatsku, točnije u šumu Žutica.

Znanstvenici iz cijele regije, točnije Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Bugarske i Srbije okupili su se kako bi analizirali stanje na terenu. Uz prezentaciju podataka o rastu populacije, fokus je bio na aktualnim izazovima i rješenjima za suživot s ovom vrstom.

Konferencija je ipak imala i onu osobnu notu, jer je bila od posebnog značaja za pionire projekta. Među njima se ističe prof. dr. sc. Marijan Grubešić, čovjek čija je vizija i inicijativa prije tri desetljeća omogućila povratak dabrova na naše prostore.

Cijelo ovo vrijeme Ivanić-Grad je, da tako kažem, centar svijeta kad govorimo o projektu “Dabar u Hrvatskoj”.

Skup je bio i prigoda za prisjećanje na one koji više nisu s nama, a koji su bili ključna spona između znanosti i lokalne zajednice. Iz Ivanić-Grada su istaknuti Vilko Marković, organizator prvog gospodarskog foruma pod znakom dabra, te Vida Pust Škrgulja, prva ravnateljica Muzeja Ivanić-Grada, koja je povezala muzej s međunarodnim projektom „LIFE Beaver“.

Tu tradiciju danas nastavlja aktualna ravnateljica Rosana Škrgulja. Na svom predavanju naglasila je važnost edukacije o suživotu s dabrom i ulozi muzeja poput ivanićgradskog u širenju tog znanja. Usput je rekla da iako je projekt “LIFE Beaver” prošle godine završen, Muzej je zadržao ponudu edukativnih sadržaja implementiranih u tom razdoblju.

No, dabar je s mnogim koristima kroz trideset godina donio i nove izazove. Danas, kada je populacija stabilna, a ponegdje i brojnija od potrebnog, postoje štete na poljoprivredi i infrastrukturi. Na konferenciji se moglo čuti kako se s tim nose druge europske zemlje. Dok su jedni ponudili konkretna rješenja, drugi se suočavaju sa sličnim problemima kao i Hrvatska.

Što bi, prema struci, trebalo učiniti u idućoj fazi upravljanja ovom vrstom, objasnio je prof. dr. sc. Grubešić:

Želio bih da se donese jedan racionalni provedbeni plan gospodarenja i na temelju njega akcijski plan kao što imaju druge zemlje. Mi u tome kaskamo.

Konferenciju su, uz Fakultet, organizirali Akademija šumarskih znanosti, Turistička zajednica i Muzej Ivanić-Grada. Obilježavanje obljetnice nastavilo se i danas posjetom Muzejskoj čuvaonici te izletom u Lonjsko polje.

A za sve vas koji želite znati više o našem ivanićgradskom ljubimcu, detaljan izvještaj i još više zanimljivosti čeka vas sljedeći ponedjeljak u emisiji „Od glave do repa“.